Dijete vam je uletjelo na zoom sastanak? Srušilo punu čašu vode po računalu, posvađalo se s bratom ili išaralo zid dok ste pokušavali raditi? Zaspali ste dovršavajući važan zadatak nakon što su djeca otišla spavati? Scenarija je doista mnogo, no jedno je svima zajedničko. Miran suživot uloge roditelja i zaposlenika, ako je ikada bio sasvim moguć, s dolaskom je pandemije za mnoge obitelji postao još izazovniji.

Ulogama koje inače nosimo mnogi roditelji pridodali su ulogu nastavnika. Nastojali smo svojoj djeci barem donekle pružiti sve ono što su u njihov život donosili prijatelji, bake, djedovi i drugi koji čine njihovu sigurnu mrežu, a od kojih su u nekim periodima bili udaljeni. Borili smo se protiv nestanka slobodnih aktivnosti osmišljavanjem njihovog vremena. Bili smo njihovo sigurno mjesto i utjeha, istovremeno se boreći s vlastitim strahovima i strepnjama.

Rad na daljinu za pojedina se radna mjesta nametnuo kao idealno rješenje, no za mnoge roditelje donio je jedinstvene izazove. Kao najčešće prepreke zadovoljstvu vezane uz posao i roditeljstvo u istraživanjima, ali i tražeći podršku stručnjaka, roditelji navode:

• gubitak granice između poslovnog i privatnog života
• sukob uloge roditelja i zaposlenika
• osjećaj socijalne izoliranosti
• otežano suočavanje s pojačanim zahtjevima roditeljske uloge
• smanjena produktivnost u radnoj ulozi

Doživljaj opterećenosti među roditeljima koji rade od kuće najizraženiji je za roditelje manje djece, kao i za one roditelje koji preuzimaju veći dio brige o djeci i kućanstvu ili imaju manju podršku okoline na koju se mogu osloniti. Kao najstresnija razdoblja roditelji često izdvajaju periode izolacije ili online nastave. S druge strane, značajan udio roditelja navodi veće zadovoljstvo radom od kuće u odnosu na ranije dostupne oblike rada, naglašavajući njegove skrivene prednosti poput veće fleksibilnosti, više vremena provedenog s djecom ili izostanak potrebe za putovanjem na posao.

Između dvije vatre: Biti roditelj na radnom mjestu

Uloga roditelja i zaposlenika u životima zaposlenih roditelja neizbježno se isprepliću. Sukob tih uloga jedan je u nizu čimbenika u pandemiji koji iscrpljuju naše psihološke rezerve i čine nam težim biti roditeljima kakvi doista želimo biti. U nedavnom američkom istraživanju koje je provelo Sveučilište Michigan, svaki drugi roditelj izjavio je da zbog usklađivanja roditeljstva i posla, otkako je pandemija počela osjeća da ne može dati sve od sebe na radnom mjestu. Istovremeno, istraživanja iz perspektive roditeljske uloge govore o sve većem roditeljskom stresu i prisutnim izazovima u suočavanju sa zahtjevima odgoja.

Koliko god bili vješti u žongliranju, malo je roditelja (ako ih uopće ima) kojima od početka pandemije loptice nisu ispale barem jednom. Teže nam je zadržati smirenost kada djeca testiraju naše granice, osjećamo se krivima vjerujući da zapostavljamo djecu dok radimo, kao i da nismo jednako uspješni i učinkoviti u radu. Kasnimo, ponekad zaboravljamo, tražimo slobodne trenutke u kasnim noćnim satima da bismo nadoknadili ono za što u danu nije bilo prostora, a na posljednjem mjestu često smo mi sami.

Kada ste se zadnji put zapitali „kako sam“?

Među brojnim obavezama na koje smo kao roditelji usmjereni, često izostavimo vrijeme posvećeno samima sebi. Odabir riječi obaveza kada govorimo o brizi o sebi ovdje nije slučajan. Briga o nama samima, posebno u situacijama pojačanog stresa, što pandemija svakako jest, nužna je da bismo mogli davati sve što želimo u bilo kojoj ulozi koja nam u životu pripada.

Dugotrajna izloženost stresu pojačava rizik od sagorijevanja (poznatiji kao Burnout syndrom), većini poznatog stanja pojma koji označava stanje emocionalne, mentalne, a često i često iscrpljenosti. Ono što je manje poznato je da pojam sagorijevanja nije vezan isključivo za radnu ulogu, već se može javiti i zbog dugotrajne ili ponavljane izloženosti stresu koji proizlazi iz zahtjeva roditeljstva, a koji su također pojačani tijekom pandemije.

Znakove roditeljskog sagorijevanja možemo uočiti kroz iscrpljenost, potrebu za odmakom od roditeljske uloge, prividno emocionalno udaljavanje od djece ili gubitak osjećaja postignuća i ispunjenosti u ulozi roditelja. U ranije spomenutom istraživanju broj zaposlenih roditelja djece ispod 12 godina koji izazove roditeljstva doživljavaju zahtjevnima ili vrlo zahtjevnima, od 38% u ožujku porastao je na 52% u listopadu. Vrijeme u kojem živimo podsjeća nas na davnu lekciju: da bismo mogli brinuti o drugima, važno je da najprije brinemo o sebi.

7 savjeta za lakše suočavanje s izazovima rada od kuće za roditelje

Rad od kuće roditelje može suočiti s nizom izazova. Nastojeći da da istovremeno damo sve od sebe u obiteljskoj i radnoj ulozi, u situaciji kada su naše psihološki resursi iscrpljeni suočavanjem s izazovima pandemije, briga o vlastitoj psihološkoj dobrobiti ključna je za našu psihološku otpornost, a time i dobro funkcioniranje u obje navedene uloge. U nastavku pročitajte neke od smjernica koje vam u tome mogu biti od koristi.

1. Odvojite mjesto i vrijeme za posao, obitelj i sebe.
Pokušajte osigurati mjesto za rad koje je ugodno i odvojeno od prostora gdje borave djeca. Djeci, a posebno manjoj, može biti teško prihvatiti, a nama postaviti granicu našeg radnog prostora, kada taj isti prostor dijelimo. Kako god izgledao vaš dan, važno je nastojati odvojiti određeno vrijeme koje će biti posvećemo samo vašem djetetu ili djeci, a u kojem ćete biti potpuno prisutni i neometani, kao i trenutke koji su samo vaši.

2. Preispitajte svoja očekivanja.
Osvijestite teret neizgovorenih očekivanja od sebe i drugih koji nosite na svojim leđima i ostavite pred vratima ona koja nisu realna ili nužna. Da, dječja igra ponekad može biti glasna, djeca mogu biti nestpljiva, posao koji bismo inače obavili u pola sata sada će možda potrajati dvostruko, naš dom na kraju dana može ostati nepospremljen, a svi imamo pravo na pogreške kao roditelji. Podcrtajte zadnji dio rečenice i pročitajte ga još jednom.

3. Pratite svoje potrebe i budite nježni prema sebi.
Povremeno se zaustavite i napravite kratki sken. Kako se osjećam u ovom trenutku? Što mi sada treba? Dopustite si predah kada vam je potreban, a koji će vas u konačnici učiniti produktivnijima i staloženijima u suočavanju s izazovima koji vas čekaju. Osvijestite što je ono što puni vaše baterije i u svakom trenutku nastojte biti nježni prema sebi.

4. Pronađite rutinu koja vam odgovara.
Predvidljivost svakodnevice donosi osjećaje sigurnosti i stabilnosti, važne i djeci i odraslima, no može pomoći i u stvaranju nevidljivih granica različitih životnih uloga tijekom rada od kuće, smanjujući količinu vremena u kojem „multitaskamo“. Također, djeci može učiniti jasnijom razliku između vašeg zajedničkog boravka na dane kada ne radite od onog za vrijeme radnih dana.

5. Zadržite ono što vas raduje.
Potražite način da u svoju svakodnevicu uključite neke rituale s radnog mjesta i veze s kolegama koje vas raduju. Nazovite nekoga umjesto da pošaljete poruku e-pošte ili popijte online kavu s kolegom na početku radnog dana.

6. Oslonite se na podršku drugih.
Iako nam je naša mreža podrške u ovim trenucima možda manje dostupna, važno je njegovati je i osloniti se na nju kada osjećamo potrebu, u emotivnom ili praktičnom smislu. Ukoliko od kuće rade i drugi ukućani ili bliske osobe koje žive u blizini, ponekad je moguće i organizirati smjene u kojima ćete se izmjenjivati u brizi o djeci.

7. Osvijestite ono na čemu ste zahvalni.
Njegovanje zahvalnosti praksa je koju mnoga istraživanja povezuju s većom psihološkom otpornošću djece i odraslih. Na kraju svakog dana izdvojite nekoliko minuta u kojima ćete se (sami, s djetetom ili kao obitelj) prisjetiti onoga na čemu ste u tom danu zahvalni. Koje su prednosti rada od kuće koje ste putem otkrili?

Ako vam se ovi savjeti čine teško provedivim, možda je dobro rješenje prijaviti se na razgovor s psihologom ili provjeriti što su o toj temi pisali naši stručnjaci. Živimo u izazovnim vremenima i nitko nema sve odgovore, zato smo i osmislili Budi DOBRO Budi CE platformu kroz koju zajednički možemo pronaći rješenja na probleme koji nas tište.