Iz kojeg razloga je to tako? Posao može biti izvor kroničnog stresa i anksioznosti te ima veliku ulogu u oblikovanju našeg identiteta i samopoštovanja. Također, mjesto je socijalnih interakcija koje mogu obilježiti naše dane te se prelijevati i u privatno vrijeme, a ravnoteža poslovnog i privatnog života ključna je za naše emocionalno zdravlje. Nadalje, posao je i izvor naših prihoda, odnosno financijske sigurnosti koja je svima od egzistencijalne važnosti, a osim toga, može i bitno doprinositi vlastitom osjećaju smisla i svrhe. Sve navedeno može biti izvor emocionalne dobrobiti, ali s druge strane, može i vrlo negativno doprinijeti brojnim aspektima našeg života.

Dakako, samo radno mjesto i atmosfera bitno doprinose doživljajima pojedinca na poslu, međutim, svjedočimo tome da različite osobe na istim radnim mjestima doživljavaju bitno drugačija iskustva. Kako to objasniti? Svatko od nas je jedinstven pa tako je i stres osobni doživljaj, ne percipiraju svi iste stresore u okolini i imaju adaptivnije načine suočavanja s istim. Također, neki od nas uspješniji su u postavljanju granica prema drugim kolegama, šefu, ali i prema vlastitom slobodnom vremenu.

Na radnom mjestu postoje brojni faktori koji mogu značajno utjecati na naš radni učinak, emocionalno zdravlje i zadovoljstvo poslom.

Neki od važnijih utjecaja na emocionalno zdravlje na poslu su:

• izazovan nadređeni - autokratski stil vođenja, teška osobnost, neredovita ili neadekvatna povratna informacija te nejasna očekivanja i ciljevi, mogu doprinijeti osjećaju nesigurnosti i stresa
• kolege i radna atmosfera - nesuradljivost, kompetitivnost, odnosno nedostatak timskog rada te međusobne podrške može uskratiti osjećaj zajedništva, sigurnosti i lojalnosti koji su važni za zadovoljstvo zaposlenika
• prekomjerna količina posla - suočavanje s nemogućnošću dovršavanja svih zadataka u zadanom vremenu može izazvati preopterećenost te kroničan stres, a posljedično se i negativno reflektirati na fizičko zdravlje
• burnout ili profesionalno sagorijevanje - dugotrajna preopterećenost može dovesti do emocionalne iscrpljenosti (kronični umor, gubitak energije i motivacije), razvoj ciničnog stava prema poslu i kolegama te distanciranja od posla

Važno je prepoznati znakove stresa i sagorijevanja te poduzeti korake za smanjenje radnog opterećenja, kao što su:

• bolja organizacija vremena - prepoznavanje “kradljivaca vremena” i reduciranje istih, prioritizacija zadataka, uzimanje vrijeme u danu bez sastanaka/za rješavanje tekućih zadataka, tzv. “focus time”, smanjiti broj prekomjernih sastanaka ili ograničenje duljine trajanja
• delegiranje zadataka - ako nismo na nadređenoj poziciji, ovo može biti teže izvedivo, ali potencijalna je opcija traženje pojačanje u vidu studenta ili praktikanta koji može rješavati jednostavnije zadatke i smanjiti naše opterećenje (a istovremeno mentoriranje mlade osobe može doprinijeti osjećaju svrhe i smisla)
• traženje podrške - čak i u situacijama narušene radne atmosfere, najčešće postoji barem jedna osoba s kojom možemo podijeliti teškoće i koja može vidjeti drugu perspektivu situacije i pomoći nam u rješavanju problema
• postavljanje granica između poslovnog i privatnog života - odrediti vrijeme u danu kada se “isključujemo”, odnosno više ne gledamo emailove niti službeni mobitel te se posvećujemo aktivnostima u slobodno vrijeme, kao što su obitelj, hobi, tjelesna aktivnost, druženje s prijateljima i sl. Ako vam se čini da ste navedeno zapostavili, uvijek je pravo vrijeme za povratak aktivnostima koje smo voljeli, ako smo zanemarili, primjerice, upisivanje nekog novog tečaja ili pak fizičke aktivnosti koja će nam olakšati suočavanje s izazovima te ublažiti učinke hormona stresa.

Kako prepoznati mobing?

Mobing ili zlostavljanje na radnom mjestu ozbiljan je problem koji može imati štetne posljedice na mentalno i fizičko zdravlje zaposlenika. Prepoznavanje mobinga je izazovno jer može imati različite oblike, ali postoje određeni znakovi na koje treba obratiti pažnju. Nekoliko ključnih znakova koji mogu ukazivati na mobing su: verbalno zlostavljanje (uvredljivi komentari, prijetnje i konstantne kritike bez konstruktivnih savjeta), socijalna izolacija (izbjegavanje, ignoriranje i isključivanje iz timskih aktivnosti, sastanaka ili projekata), nepotpuna ili nepravedna dodjela zadataka (dodjela neizvedivih ili preteških zadataka, dodjela poslova ispod kvalifikacije posla, uklanjanje poslova i dodjela zadataka drugima bez obrazloženja) te psihološko zlostavljanje (manipulacije, sabotiranje i lažne optužbe).

Pet koraka kako si pomoći i izaći iz problema mobinga

1. Prepoznavanje i razumijevanje situacije

• prepoznajte znakove mobinga i pokušajte razlikovati normalne poslovne nesuglasice od stvarnog zlostavljanja

2. Osobna zaštita i samozaštita

• jasno postavite granica prema osobama koje vas zlostavljaju i pokušajte smanjiti interakcije s njima

3. Radite na sebi

• radite na jačanju vlastitog samopouzdanja i emocionalne otpornosti kroz pozitivne aktivnosti, tehnike opuštanja ili pronalazak aktivnosti koja vas ispunjava u slobodno vrijeme
• razmotrite mogućnost rada sa psihologom ili psihoterapeutom koji vam mogu olakšati i ubrzati proces jačanja samopouzdanja i osnažiti vas za budućnost

4. Zadržite profesionalnost

• usmjerite se na svoj posao i postizanje svojih ciljeva te pokušajte ne dopustiti da mobing utječe na vašu produktivnost i profesionalni razvoj

5. Donošenje odluke i planiranje budućnosti

• ako se situacija ne poboljša, stavite svoje zdravlje kao prioritet - razmotrite sve opcije na raspolaganju, kao što su traženje drugog radnog mjesta kod istog poslodavca, promjenu poslodavca ili pak traženje pravne podrške i mišljenja ako odlučite ići u drugom smjeru

Posao ima višestruke i duboke utjecaje na naš život i psihološko zdravlje. Razumijevanje ovih utjecaja ključno je za održavanje ravnoteže i zdravlja. Aktivno radite na upravljanju stresom, tražite podršku kada vam je potrebna te nastojte pronaći ravnotežu između poslovnih obaveza i privatnog života kako biste očuvali svoje mentalno i fizičko zdravlje.

Ukoliko ste imali slične situacije i želite razgovarati o tome, možete se obratiti stručnoj suradnici platforme Budi DOBRO. Budi CE., psihologinji Tijani Debelić putem rubrike Dobro je pitati.