Samopoštovanjem nazivamo našu procjenu svoje vrijednosti. Ono odražava koliko cijenimo sami sebe i uključuje niz vjerovanja o vlastitom izgledu, osobinama ili sposobnostima. Na samopoštovanje možemo gledati i kao na trajnu osobinu ličnosti na koju utječe sve od naše dobi, socioekonomskog statusa, fizičkih nedostataka ili bolesti do načina na koji se okolina odnosi prema nama. Ono je neizmjerno važno jer samopoštovanje utječe na našu motivaciju i odnose u obitelji, na poslu i u privatnom životu. Nisko samopoštovanje može prouzročiti niz negativnih učinaka na naše mentalno zdravlje, od anksioznosti depresije sve do zlouporabe droga i alkohola.

No što kad se u procjenu naše osobne vrijednosti, i našu sklonost da vlastitu vrijednost sudimo prema odnosu okoline prema nama, upletu društvene mreže? Što kad naš izgled, kreativnost i postignuća procjenjujemo kroz "likeove" na društvenim mrežama?

Društvene mreže iskrivljavaju sliku o nama

Utjecaj društvenih mreža na samopoštovanje i afirmiranje vlastite vrijednosti relativno je nov fenomen. Ipak dovoljno je studija učinjeno do sada da možemo tvrditi kako postoji povezanost između korištenja društvenih mreža i niže razine samopoštovanja. Intenzivno boravljenje na društvenim mrežama može utjecati na:

• negativnu sliku o sebi
• poremećaje hranjenja
• povećani osjećaj usamljenosti
• anksioznost
• pa čak i depresiju

Razloga zbog čega je tome tako vjerojatno ima više. Jedno od objašnjenja jest kako osobe koje provode više vremena na društvenim mrežama čine to nauštrb stvarnih veza u svome životu. Pretjerano povodeći vrijeme na društvenim mrežama žrtvujemo odnose koji mogu doprinijeti našem samopoštovanju i mentalnom zdravlju za plitke - virtualne - odnose u okruženju koje potiče stalne društvene usporedbe, a ne pruža podršku koju vidimo u stvarnim prijateljskim odnosima.

Uz to, boravak na društvenim mrežama utječe na naše samopoštovanje i kroz procese internalizacije i društvene usporedbe. Internalizacija je proces usvajanja standarda ljepote ili vrijednosti koje promoviraju vršnjaci, roditelji i mediji i vodi do toga da se želimo uklopiti u te ideale. Proces društvene usporedbe vezan je uz procjene vlastitog izgleda i vrijednosti naprama izgledu i postignućima osoba koje nas okružuju. Oba ova procesa mogu stvoriti probleme samopoštovanja i poremećaje doživljavanja vlastitog tijela kada društveni standardi i okolina s kojom se uspoređujemo značajno odudaraju od našeg života i postavlja standarde koje ne možemo sustići.

Uspoređujući se s drugima propuštamo sreću

„Usporedba je kradljivac sreće“ - ova izjava Teddya Roosevelta ukazuje kako negativni utjecaj društvene usporedbe na kvalitetu života nije ništa novo. Ipak, društvene usporedbe u današnje doba mogu biti posebno štetne jer se zahvaljujući digitalnim platformama ne uspoređujemo sa stvarnim životima i osobama iz našeg okruženja već s iskrivljenom i uljepšanom slikom stvarnog života ljudi u cijelome svijetu. Sa životima koji često nisu na nikoji način usporedivi s našima. Bilo da govorimo o izgledu koji je iskrivljen korištenjem raznih filtera ili obradom fotografija, bilo prezentiranjem idealnog i teško dostižnog životnog stila ili izostavljanjem svih ovih teških životnih situacija i loših trenutaka.

Uzmimo za primjer fizički izgled. Kao kod gotovo svih prirodno distribuiranih karakteristika, većina se ljudi nalazi negdje u prosjeku u pogledu atraktivnosti. Međutim, mediji, a po novome i društvene mreže potenciraju sadržaje na kojima se nalaze izrazito atraktivni pripadnici naše vrste. Te fotografije, storyi, reelsi ili tiktokovi dobivaju naveći broj likeova i češće nam se prikazuju odajući dojam da smo okruženi sa puno više izrazito atraktivnih, bogatih ili uspješnih osoba nego što zapravo jesmo. Sve to utječe da negativno procjenjujemo vlastitu atraktivnost, postignuće i vrijednost.

Što više vremena provodimo promatrajući savršena lica i tijela naših vršnjaka kao i njihove opulentne životne stilove popraćene mnoštvom likeova i pozitivnih komentara to je vjerojatnije kako ćemo samima sebi postaviti imaginarne i nedostižne kriterije i očekivanja od vlastitog života. Ako ih ne ostvarimo, a ostvariti ih nećemo jer se radi o fabriciranoj slici života, procjenjujemo svoj izgled, postignuća i život u cjelini kao nedostatan. Pritom uništavamo vlastito samopoštovanje.

Kako pronaći sebe u vrijeme Facebooka

I iako nam likeovi i komentari koje dobijemo na društvenim mrežama gode i mogu nam odati dojam kako upravo u njima leži naš ključ za sreću i samopoštovanje, tome nije tako. Prepuštajući naše samopoštovanje u ruke osoba koje odobravaju ili ne odobravaju naš život na platformama društvenih mreža krećemo na opasan put. Prepuštamo uzde svog života i svoje sreće drugima. Poput ovisnika ili kockara stvarat ćemo sliku sebe i svog života kako bi udovoljili drugima samo kako bi nam udijelili like i afirmirali da smo vrijedni i da nešto činimo dobro. To nije i ne može biti temelj za sretan i ispunjen život

Čini se da spas za naše samopoštovanje moramo potražiti daleko od društvenih mreža. U nama samima. Naš oklop koji nas štiti upravo od ovakvih opasnosti jesu naše osobne vrijednosti. Kao što sam ranije bio pisao u članku koji se bavi upravo osobnim vrijednostima, važno je da spoznamo i jasno definiramo što je nama u životu važno i što nas određuje kao osobu kako bismo mogli usmjeriti svoj život u smjeru koji će nas ispuniti i dati nam smisao. Te iste vrijednosti će zaštiti nas i naše samopoštovanje od nerealnih usporedbi. Jednom kad upoznamo sebe, sami sebi otkrijemo što želimo postići i zacrtamo gdje želimo da nas život odvede, na kraju dana uspoređivati ćemo svoj život i postignuća samo sa time koliko smo se taj dan ponašali u skladu s našim vrijednostima i koliko smo bliže cilju koji smo si postavili. Okolina, ma kakva god ona bila, moći će nas samo zabaviti i ili učiniti još ustrajnijima u našem cilju, a nikako nas obeshrabriti.

Kako utvrditi osobne vrijednosti? O tome smo razgovarali u našem podcastu – poslušaj!

Pitanje možete postaviti posve anonimno kroz formular, u bilo koje doba dana, a odgovor psihologinje potražite petkom u istoj rubrici.