Ako si jedna od osoba koje su nakon velikog potresa, koji nas je pogodio krajem 2020. godine, imale osjećaj da su izbačene iz svojeg uobičajenog osjećaja ravnoteže, da na svaki osjećaj da se zemlja trese – bilo da se radi o stvarnom ili umišljenom potresu – reagiraš strahom i potrebom da djeluješ, nisi poludio i definitivno nisi sam jer su senzacije fantomskih potresa nešto što je opaženo nakon potresa i u drugim dijelovima svijeta. Primjerice, nakon potresa u Japanu 2011. godine tamošnji liječnici su izvijestili o tome kako je tridesetak posto stanovništva u potresom pogođenim područjima imalo isto iskustvo popraćeno i drugim simptomima takozvane 'bolesti potresa' kao što su vrtoglavica i anksioznost.

Sada kada znamo da nismo sami i da senzacije fantomskih potresa osjeća vjerojatno jedna od tri osobe koje nas okružuju, pokušajmo odgovoriti na pitanje zašto nam se to događa.

Događaj koji nas sve dotiče

Čak i ako generalno govoreći nismo ljudi koji dominantno reagiraju na svijet s anksioznošću, važno je osvijestiti da potresi koji se događaju od ožujka prošle godine spadaju u skupinu događaja koje s razlogom nazivamo katastrofama, a koje posljedično u manjoj ili većoj mjeri dotiču sve nas koji smo doživjeli potres, ali i druge ljude koji ga nisu nužno osjetili na vlastitoj koži, ali su o njemu čitali ili gledali vijesti u medijima.

Za razliku od mnogih drugih prirodnih katastrofa koje prate čovječanstvo od samih njegovih početaka, potres je specifična katastrofa po tome što ga još uvijek ne možemo predvidjeti i pripremiti se za njega, za razliku od primjerice uragana ili erupcije vulkana. Također, nakon velikih potresa očekuje se da će tlo još neko vrijeme podrhtavati, ali nema garancije da se upravo sada, za dva dana ili tri mjeseca neće dogoditi isti ili jači i razorniji potres. 

U svakodnevnom žargonu kada govorimo o optimalnom načinu funkcioniranja u svijetu, vrlo često koristimo fraze poput 'čvrsto stajati s obje noge na zemlji' referirajući se na barem nešto što je 'uvijek' stabilno – tlo pod nogama - čak i onda kada nas pogađaju različite životne nedaće, a potres je događaj, iskustvo koje nas podsjeća da nam čak i Majka Zemlja na trenutke može uskratiti sigurnost koju inače podrazumijevamo i uzimamo 'zdravo za gotovo'.

Narušena potreba za sigurnošću

Osim psiholoških faktora, naše narušene potrebe za osjećajem sigurnosti i narušenog osjećaja da imamo kontrolu nad onime što nam se događa, ne smijemo zaboraviti biološki faktor, odnosno, naše tijelo. Senzacija fantomskih potresa se biološki objašnjava stanjem koje se događa zbog neurološke neusklađenosti između sustava za ravnotežu u vestibularnom sustavu unutarnjeg uha i senzornih signala iz očiju i stopala. 

Senzacija fantomskog potresa objašnjava se na sličan način kao i morska bolest, odnosno, osjećaj neravnoteže kada se nakon vremena provedenog na brodu konačno nađemo na čvrstom tlu. U uobičajenim okolnostima, kada primjerice stanemo na nešto što je niže od onoga što smo očekivali, naš motorni korteks, koji kontrolira voljne pokrete pojedinih dijelova tijela, prilagođava se novonastaloj situaciji. Tlo je niže, ali je još uvijek tu. Iskustvo potresa narušava naše pretpostavke o svijetu te nije neobično da podražaje iz okoline na koje inače ne bismo obraćali pažnju počnemo gledati 'drugačijim očima' i osjećati potrese kojih zapravo nema.

Načini ublažavanja

Samu senzaciju je često moguće olakšati i ublažiti trikovima poput toga da na stolu imamo čašu vode i da u situacijama kada imamo osjećaj da se tlo trese pogledamo u nju kako bismo provjerili radi li se o potresu. Umjesto čaše može poslužiti i pogled u luster ili nešto slično što se u situacijama potresa pomiče. Također, ako si instalirao neku od aplikacija koje obavještavaju o novim potresima, deinstaliraj ih. Neposredan rad s klijentima pokazao je da te aplikacije donose samo nemir te su se mnogi klijenti počeli smirivati tek nakon deinstalacije. Ako navedeni trikovi ne upale, a i dalje osjećaš uznemireno i ta uznemirenost počinje utjecati na kvalitetu tvojeg života, svakako potraži stručnu pomoć.