Zašto drugim ljudima predbacujemo ono što nas smeta kod nas samih?
U ljudskoj je prirodi da se želi zaštititi od bolnih ili negativnih osjećaja i iskustava. Kao što naše tijelo posjeduje mehanizme kojima nas čuva od bolesti, naš um je također razvio načine kojima “čuva ličnost od raspada”. Te strategije nazivamo obrambenim mehanizmima, a oni podrazumijevaju psihičke reakcije koje nam u situacijama iznimne psihološke napetosti pomažu tako da vidimo stvarnost na način na koji je naša ličnost može podnijeti.
Obrambeni mehanizmi se aktiviraju u našoj podsvijesti kao odgovor na frustraciju, odnosno kada se ne želimo suočiti s nekim problemom. Neki od najpoznatijih su: potiskivanje (represija), racionalizacija, pomjerena agresija, reaktivna formacija (formirana reakcija), sublimacija, kompenzacija, pasivna agresija, negiranje, fiksacija, regresija i projekcija.
Iako svi obrambeni mehanizmi u određenoj mjeri imaju svoju funkciju, projekcija se obično svrstava u one nezrele, teško ju je osvijestiti i u tom slučaju dugoročno nanosi štetu onome kome pripada. To je proces nesvjesnog pripisivanja vlastitih odbačenih osobina ili osjećaja na druge ljude. Primjerice, ljuti nas nečije ponašanje pa umjesto da se suočimo sa svojom ljutnjom, optužujemo drugu osobu da se ljuti na nas. Svojstvena je i za ljude koji se osjećaju inferiorno i imaju nisko samopoštovanje. Oni često upadnu u naviku projiciranja vlastitog osjećaja da nisu dovoljno dobri na druge. Rasizam i homofobija su samo jedni od primjera.
No pomanjkanje osjećaja vlastite vrijednosti može nas dovesti i do situacije gdje projiciramo i pozitivne karakteristike. To se obično događa pri zaljubljivanju. Pa tako potencijalnog partnera vidimo ambicioznim, kreativnim ili osjećajnim, a on se poslije pokaže nezainteresiranim i nezanimljivim. Pripisivanjem ovakvih kvaliteta mi zapravo sa sigurne udaljenosti stupamo u kontakt s onim djelovima sebe koje inače nismo u stanju prepoznati i njegovati. U tom smislu projekcija nam može poslužiti kao putokaz za ugledavanje i prihvaćanje dobroga u nama samima.
Ponekad se dogodi da predbacivanjem osobina ili želja koje si sami ne želimo priznati nekom drugome, mi kratkoročno održavamo vlastito samopoštovanje. Pa tako preljubnici u ljubavnom odnosu umjesto da se suoče sa vlastitim ponašanjem mogu npr. iskazivati nepovjerenje prema svom partneru i optužiti njih za laganje i prijevaru. Na taj način oni izbjegavaju preuzeti odgovornost za svoje ponašanje i čuvaju pozitivnu sliku sebe.
S druge strane, ljudi koji prihvaćaju svoje neuspjehe i slabosti – i kojima je ugodno razmišljati o dobrom, lošem i ružnom u sebi nisu skloni projekciji jer mogu tolerirati prepoznavanje ili osjećanje negativnih osobina u svom karakteru.
Jedna od štetnih posljedica kontinuirane projekcije je kada se ta osobina ugradi u nečiji identitet. Na primjer, roditelj koji nikada nije izgradio uspješnu karijeru mogao bi svom sinu reći: “Nikad nećeš ništa postići” ili “Nemoj se ni truditi pokušavati”. On projicira vlastitu nesigurnost na svog sina, ali njegov sin bi mogao internalizirati tu poruku, vjerujući da nikada neće biti uspješan.
----------------------------------------------------------------------------------------
Iako je to teško učiniti, žrtve tuđe projekcije mogu se pokušati sjetiti da se kritike odnose na drugu osobu i podsjetiti se tko su izvan te veze.
----------------------------------------------------------------------------------------
ŠTO JE PROJEKTIVNA IDENTIFIKACIJA?
Posebno je zanimljiv pojam projektivne identifikacije koja se događa kada se osoba na koju se projiciraju određene emocije počne osjećati u skladu s tom projekcijom i izražava osjećaje koji su projicirani na nju kao svoje. Ovo predstavlja dublju razinu distorzija izazvanih projekcijom, one koja se često javlja u odnosima. Na primjer, muškarac bi mogao usmjeriti vlastite osjećaje frustracije prema udaljenom roditelju na romantičnog partnera, koji se potom emocionalno povlači nakon svađe. Dakle, partner ih u svađi prihvaća kao svoje i reagira kako bi reagirao emocionalno distancirani roditelj. Znakovi projektivne identifikacije u vezi uključuju istu svađu iznova i iznova, općeniti osjećaj uzrujanosti sa svojim partnerom pritom ne znajući razlog k tome, i zbunjenost u vezi s osobnom reakcijom ili reakcijom vašeg partnera na situaciju.
KAKO MOŽETE ZNATI DA NETKO PROJICIRA NA VAS?
Ako netko ima neobično snažnu reakciju na nešto što kažete ili se čini da ne postoji razumno objašnjenje za njihovu reakciju, moguće je da projicira svoju nesigurnost na vas. Postavljanje granica može vam pomoći da odgovorite na projekciju. Odgovaranje jasnim izjavama poput "Ne slažem se" ili "Ne vidim to na taj način" može zaustaviti projekciju i može potaknuti osobu da razmisli ili preuzme odgovornost. Također vas može spriječiti da internalizirate nepravednu kritiku ili okrivljavanje. Ali ako osoba nastavi projicirati i čini se da ne može ići naprijed, možda će biti potrebno ukloniti se iz razgovora.
KAKO MOŽETE ZNATI DA VI PROJICIRATE?
Kada se aktiviraju vaši strahovi i osjećate se nesigurno, prirodno je da povremeno projicirate. Ako pomislite da je tako, prvi je korak odmaknuti se od sukoba. Vrijeme će vam omogućiti da onaj prvi nagon, u kojem se samo želite obraniti, izblijedi kako biste mogli racionalno razmišljati o situaciji. Tada možete
1) opisati sukob objektivno
2) opisati radnje koje ste poduzeli i pretpostavke koje su vas do toga dovele
3) opisati radnje koje je druga osoba poduzela i pretpostavke koje je redom napravila
KAKO MOŽETE ZAUSTAVITI VLASTITO PROJICIRANJE?
1. Jednostavno - pitajte nekoga.
Zvuči zastrašujuće, ali ponekad je dobro pitati nekoga tko vam je blizak ako primijeti da projicirate. Provjerite je li to netko kome vjerujete i s kim se osjećate ugodno u razgovoru. U početku bi to moglo biti teško iznijeti, ali razmislite o tome da budete iskreni s njima. Objasnite da pokušavate bolje razumjeti kako vidite sebe i druge. Ali prije toga provjerite jeste li spremni čuti stvari koje možda ne želite čuti.
2. Posjetite terapeuta
Dobar terapeut može biti jedan od najboljih alata za prevladavanje projekcije. Oni vam mogu pomoći identificirati i riješiti razloge zašto projicirate i dati vam alate koji će vam pomoći da prestanete.
Ako je projiciranje oštetilo bliski odnos, terapeut vam također može pomoći da obnovite taj odnos ili spriječite da se to dogodi u budućnosti.
3. Preuzmite odgovornost
Mnogo je lakše projicirati i izolirati se od rizika nego preuzeti osobnu odgovornost za tijek svog života. Međutim, to u konačnici narušava vašu ljudsku slobodu, jer ako razmišljate iz uloge žrtve u smislu da je sve što se događa izvan vašeg područja utjecaja, onda si time oduzimate sposobnost da na smislen način utječete na sebe ili svoju okolinu. Projekcija također truje odnose jer su drugi prisiljeni preispitivati svoje misli, osjećaje i motivacije. Nametnuto im je nešto što je vaše. Na primjer, umjesto 'Ti me ne voliš' možete pokušati reći 'Nisam siguran volim li te više'. Osvještavanje svojih projekcija daje vam mnogo jasniju i istinitiju sliku vaših odnosa i vas samih. Slobodni ste djelovati na temelju onoga što zapravo želite i osjećate.
Zaključno, važno je reći da obrambeni mehanizmi nisu negativni. Svi se ponekad osjećamo izloženo ili se želimo zaštititi od povrijeđenosti. No kada ovakva ponašanja postanu jedini način nošenja sa stresom, tada to postaje problem.
----------------------------------------------------------------------------------------
Ovakvi procesi nas drže u začaranom krugu jer ako se stalno branimo, ne možemo se suočiti sa stvarima koje nam smetaju.
----------------------------------------------------------------------------------------
U tom smislu, ako naučimo tolerirati neugodnu emociju kada se pojavi, te da je u redu ponekad biti ljut, frustriran, nesiguran ili tužan bez maskiranja tog osjećaja, otvorit ćemo novu perspektivu za rješenje problema koji nas muči.
Osim toga, osvještavanje obrambenih mehanizama koje koristimo nužan je korak u procesu sazrijevanja koji nam ujedno pomaže da razvijemo empatiju za druge ljude i njihove unutarnje borbe.
Kate McGahanIf you were easier on yourself, you wouldn't be so tough on everyone else
Pročitajte što je sve dobro znati da bismo se osjećali dobro.