Konflikti i nesporazumi neizbježan su dio svih odnosa, no, kada se konstantno nalazimo u konfliktnim situacijama koje nas bole i koje nikako ne uspijevamo riješiti, te sumnjamo u sebe i vlastitu vrijednost, neki su od signala da se nalazimo u toksičnom odnosu. Kako ga prepoznati i pobjeći iz njega, doznajte u članku.
Čini se da gotovo ništa ne utječe na naše živote poput kvalitete međuljudskih odnosa. Konflikti, nesporazumi, mogućnost prekida i prekidi odnosa s važnim ljudima imaju tendenciju preokupirati nas od buđenja do odlaska na spavanje, boljeti toliko da nam se čini da nas boli tijelo i plašiti nas više od ičega prikazanog u horror filmovima.
Konflikti i nesporazumi sastavni su dijelovi svih odnosa, no, kada se opetovano nalazimo u konfliktnim situacijama koje nas bole i koje nikako ne uspijevamo riješiti, kada počnemo sumnjati u sebe i vlastitu vrijednost, kada pronalazimo opravdanja i suosjećanje za bilo koji oblik nasilja koji bi netko mogao pokazati prema nama, kada u sebi tražimo krivce za tuđa neprikladna ponašanja, kada nas boli ideja ostanka, i prestravljuje ideja odlaska iz odnosa – tada se nalazimo u toksičnom odnosu.
Pojam 'toksični odnosi' prvi put je upotrijebila Lilian Glass kao naziv za odnose koji se temelje na konfliktu, natjecanju i potrebi za kontrolom druge osobe jer se mnogima od nas se događalo ili događa to da smo zapravo često nesretni u odnosu i nesigurni u odnosima u kojima imamo osjećaj da nešto nije kako treba, ali kao da ne shvaćamo u čemu je problem.
Krivca za toksičan odnos prvo tražimo u sebi
Shvaćamo da nešto nije u redu, da se događa nešto što nam se ne sviđa, što nas boli i povređuje, ali kao da sami sebi govorimo da samo umišljamo, pretjerujemo i radimo od muhe slona. Drugim riječima, objašnjenje za neugodne i bolne emocije tražimo u sebi misleći kako sa nama nešto ne valja. Počinjemo kriviti sami sebe za ponašanja druge osobe i zamišljamo kako bi sve bilo u redu samo kada bismo se 'sabrali i bili normalni'.
U toksičnim odnosima druga osoba potiče i hrani ideju da izmišljamo i preuveličavamo. Gaslighting ili izluđivanje oblik je emocionalnog zlostavljanja gdje manipulator opetovano manipulira situacijom kako bi naveo žrtvu da posumnja u vlastiti doživljaj stvarnosti i pamćenje i time stekao kontrolu nad njom.
Racionalizacija lošeg odnosa
Žrtva s druge strane kultivira nadu da će sve biti u redu ako bude malo bolja. Ako će malo više paziti što govori, kako to govori, kako bi se to moglo shvatiti, ako se uspije približiti nemogućem standardu koji on očekuje – dobit će sve ono što je željela. On će prema njoj uvijek biti dobar i bit će zauvijek sretni. Ona zna da on može biti dobar jer je u početku, a i sada nakon osobito okrutnih ispada – on prema njoj nevjerojatno dobar.
Povremena pozitivna potkrepljenja ponašanja žrtve, potkrepljenja koja u stvarnosti ne ovise o onome što ona radi već o tome što druga osoba u pojedinom trenutku smatra prikladnim, učvršćuju njezine obrasce ponašanja. U odnosima se povremena pozitivna potkrepljenja događaju u sklopu povuci – potegni dinamike u kojoj nikada nije sigurno hoće li do potkrepljenja doći i kada će se to dogoditi.
Znakovi za uzbunu – kako primijetiti toksični odnos?
Iako nije neobično razmišljati o partneru ili osjećati zabrinutost u teškim fazama odnosa, za toksične odnose je specifično to da nas radi svoje konfliktne i problematične prirode preokupiraju i da nam zbog toga pate drugi odnosi, naše tjelesno i emocionalno zdravlje, posao i hobiji. Kao da ne možemo razmišljati ni o čemu drugome i kao da ne postoji ništa drugo o čemu bismo mogli razmišljati. Kao da druge stvari gube svoju važnost u odnosu na to kako da popravimo odnos i budemo pored te osobe.
Pronalazimo sve manje vremena i interesa da se vidimo s dragim ljudima. Preplavljeni smo odnosom i organiziramo svoj raspored oko njega, a i on nam je više puta dao do znanja da mu se ne sviđaju naši prijatelji, mjesta na kojima izlazimo, da mu smeta naša obitelj i da je ekipa s kojom vježbamo površna.
I ne znajući što radimo, fantazirajući o filmskoj ljubavi, presijecamo spone s važnim uporištima naših života – ljudima, poslovima i hobijima.
Neprestana briga i strah da ćemo izgubiti voljenu osobu utječu na naš apetit, količinu sna i generalnu brigu o sebi. Čak i kada dobijemo ono što želimo ne uspijevamo u tome u potpunosti uživati jer strahujemo da ćemo to izgubiti. Neprestano osluškujemo potrebe druge osobe i nastojimo izbjeći moguće okidače neprikladnog ponašanja.
Stalno je prisutno nešto o čemu bismo se trebali brinuti i to nas ostavlja iscrpljenima. Iščekujemo sarkastičan komentar, omalovažavanje, osudu ili uvredu što god radili. Ne osjećamo se sigurno već zarobljeno i bespomoćno.
Kako izaći iz toksičnog odnosa?
Ponekada se, gledajući se u zrcalu i brišući suze, zapitamo kako smo se našli u ovoj situaciji. Iako i dalje vjerujemo da je važno davati i činiti kompromise u odnosima, čini nam se da smo dali sve što smo imali i što jedan čovjek može dati, ali da to i dalje nije dovoljno.
I tada kada gledamo u svoj odraz u zrcalu – tada je prilika da se prisjetimo sebe od prije, snova koje smo imali i želja koje smo željeli ostvariti. Tada je prilika da kažemo sami sebi da nećemo odustati od sebe, da ćemo pronaći načina da se za početak povežemo s nekim starim prijateljem, članom obitelji ili stručnom osobom kako bismo na neutralnom terenu izrekli na glas sve što nam se događa i kroz što prolazimo. Tako je često korisno samo nešto izgovoriti na glas kako bi magija poricanja nestala i kako bismo posložili stvari koje nikako sami ne uspijevamo posložiti.
U svakom slučaju ne odustajte od sebe. Mnogo je tekstova i knjiga o tematici manipulacije, gaslighting ili izluđivanje i zlostavljanja. Obrazujte se. Povežite se s ljudima iz starog života, stvarajte nove odnose, potražite psihoterapeuta.
Ako ste sebe, ili vama blisku osobu prepoznali u ovom članku i želite popričati sa stručnom osobom, javite se stručnoj suradnici platforme Budi DOBRO. Budi CE., psihologinji Tijani Debelić putem rubrike Dobro je pitati.
Pitanje možete postaviti posve anonimno kroz formular, u bilo koje doba dana, a odgovor psihologinje potražite petkom u istoj rubrici.
Pročitajte što je sve dobro znati da bismo se osjećali dobro.